Uvodne napomene
U procesu rada osobe na radu izložene su različitim opasnostima. Opasnost predstavljaju sve pojave koje mogu ugroziti fizički integritet ljudi, materijalna dobra ili ekološku ravnotežu, a nastaju kao posledica prirodnih pojava ili ljudske aktivnosti, u bilo kom smislu. U užem smislu, opasnost na radu predstavljaju pojave koje ugrožavaju život ili zdravlje radnika, kao posledica štetnog ili opasnog delovanja različitih specifičnih izvora opasnosti ili štetnosti iz radne i životne okoline. Poznavanje medija, odnosno fizikalne ili hemijske okoline koja može urgroziti život ili zdravlje radnika, neophodan je preduslov za pouzdano identificiranje opasnosti koje mogu izazvati ozledu ili profesionalno oboljenje, te odredjivanje pravila zađštite na radu čijom se primenom opasnosti mogu naznačiti i ukloniti.
Opasnost od požara i eksplozije jest rizik za ođtećenje zdravlja ili gubitka života osoba na radu, te za uništenje materijalnih dobara usled požara ili eksplozije, odnodnos usled posledica požara ili eksplozije.
Opasnost od požara nastaju kao rezultat odredjenih svojstava tvari u slučajevima kada nisu, ili su nedovoljno , primenjena pravila zaštite od požara. Ove opasnosti posebno su izražene u nekim specifičnim tehnološkim procesima gdje se koriste lako zapaljive, eksplozivne, samozapaljive tvari ili takve tvari nastaju kao rezultat procesa rada.
Za uklanjanje ili smanjenje opasnosti prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu i zađštite od požara i to propisana ili priznata (bez obzira da li se radi o empirijskim ili znanstveno utemeljenim normama ponašanja).
Pri odabiru znakova upozorenja tereba voditi računa da se zbog specifičnosti situacija, u kojima su osobe na radu izložene opasnostima, prije svega primijeni vizualna neverbalna komunikacija.
Garfički simboli sve se više koriste kao sredstvo vizuelne komunikacije i imaju znatne prednosti u odnosu na verbalan način komuniciranja. Mnogi simboli stvoreni tijekom vermena postupno su postali uobičajeni u sporazumijevanju u prostorima s velikom frekvencijom osoba. Jeizik znakova i simbola ponekad je mnogo jednostavniji i jasniji od najkraćih verbalnih objašnjenja. U slučaju opasnosti, znak ili simbol nmnogo se lakše i brže prepoznaje, a i pamti, od pisane ili izgovorene riječi.
Tako se npr. kod obavljanja poslova s povećanim opasnostima od ozljeda kao i kod poslova kod kojih se može očekivati pojava vatre ili eksplozije- unaprijed upozorava na strogo pridržavanje pravila ponašanja koja se u obliku poruka nalaze u znakovima sigurnosti. Da bi znakovi sigurnosti mogli biti prihvaćeni, trebaju prvenstveno ispuniti odredjene funkcionalne i estetske zahtjeve.
Osnovne funkcionalne zahtjev poruke čine:
Podrazumeva se fizička dostupnost poruke i privlačnost izražena u intenzitetu boja te neobičnosti formata i simbola. Razumljivost poruke odnosi se na njeu nedvosmislenost izraženu grafičkim simbolima, odnosnos piktogramima ( kao simbolima pojnmova). Poruka je uvjerljiva, kada kod primaoca izaziva želeni , a ne suprotan stav. Ocijena zanimljivosti zahtijeva psihosocijalnu analizu, pri čemu se vrijednost poruke unutar jednog komunikacijskog informativnog medija mjeri emocionalnim mahanizmom i mehanizmom identificiranja.
Estetski zahtjevi u oblikovanju znakova sigurnosti pretpostavljaju kompletan vizuelni sustav. U sustavu vizualnog prenošenja poruka, gdje se znak javlja kao osnovna jedinica sistema, utvrdjen je redoslijed opažanja pojedinih elemenata znaka. To su:
Jezik simbola je univerzalan, pa praktično nema jeizčkih barijera. Isti simbol ima jednako značenje u cijelom svijetu. U kombinaciji geometrijkog oblika, boja i simobola vizualni jezim omogućava stvaranje misaonih cjelina.
Oblikovani znakovi sigurnosti imaju svoju informacijsku struktoru i dimenzije:
U nultoj fazi znak opažamo kao neku poruku. U sintaktičkoj fazi koja izražava informatičku vrijednost uvjetuje se ustrojstvo smislenosti poruke (sredjivanje, uvrštavanje). U toj fazi poruka se »prima«. U semantičkoj fazi ostvaruje se funkcija značenja- u svijesti se dogadja »aha« efekt. U pragmatičnoj fazi, prihosocijalnim djelovanjem nastupa vijeme za neposrednu reakciju, odnosno za praktičnu akaciju, te slijedi očekivano ponašanje u skladu sa porukom . Pri svemu tome, od nulte do pragmatičke faze smije proteći samo par sekundi. Ukoliko se to ne može postići, ne možemo govoriti o znaku sigurnosti.
Za postavljanje znakova upozorenja u radnom prostoru postoje zakonske osnove. Medjutim, za pravilan izbor i postavljanje ovih znakova nužno je provesti odgovarajuću analizu opasnosti od ugrožavanja tjelesnog integriteta i izraditi stručni prijedlog (elaborirati) za odgovarajući raspored, mjesta postavljanja, potreban broj znakova, odgovarajuće dimenzije znakova za brzu percepciju i dr.
Upotreba boja i znakova sigurnosti ne oslobadja od primjene pravila zaštite na radu i zaštite od požara, odnosno poduzimanja preventivnih mjera zaštite. Znakovima sigurnosti u skladu s JUS-om smatraju se znakovi koji saopćavaju opće poruke koje se odnose na sigurnost i to kombilnacijom geometrijskih oblika i boja, koje uz grafičke simbole i eventualno tekstove izražavaju posebnu poruku.
Znak zabrane je znak sigurnosti kojim se zabranjuje ponašanje ili postupak koji bi mogao izazvati opasnost. Znak obaveze je znak sigurnosti koji propisuje neko odredjeno ponašanje ili postupak. Znak upozorenja je znak sigurnosti koji upozorava na neku opasnost. Znak spašavanja je znak sigurnosti koji u slučaju opasnosti upućuje na nužni izlaz, put za evakuaciju ili mjesto, odnosno položaj, uredjaja za spašavanje. Znak obavještenja je zjnak sigurnosti za poruke koje nisu sadržane u ostalim znakovima sigurnosti.
Crvena boja koristi se na svim znakovima za zaustavljanje, znakovima bilo kakve zabrane ili hitnog zaustavqljanja. Crvena boja koristi se , takodjer, i za znakove zaštite od požara, označavanja vatrogasne opreme ili položaja vatrogasne opreme. Plava boja koristi se za sve znakove obaveze, kao npr. za obaverznu upotrebu osobnih zaštitnih sredstava. Žuta boja koristi se za označavanje opsnosti od požara, eksplozije, radijacije, trovanja i sl., a može se koristiti i kao upozorenje na stepenice, prepreke, transportna sredstva i sl. Zelena boja koristi se za označavanje puteva za evakuaciju, nužnih izlaza, puta prema »vodenoj zavjesi«, stanica za hitnu pomoću i spašavanje itd.
Analiza vrste i opsega opasnosti predstavlja osnovu za reguliranje niza poslova. Tako npr., bez bez detaljno utvrdjenih vrsta i opsega opasnosti ne može se ocijeniti koja orudja za rad i koju radnu okolinu treba ispitivati, ne mogu se prikupiti relevantni podaci za izradu planova i programa mjera zaštite na radu, za osposobljavanje radnika, za provodjenje evakuacije i spašavanja, za utvrdjivanje poslova s posebnim uvjetiam rada, kao ni podaci za mjesta i način postavljanja znakova sigurnosti (znakova zaštite od požara i zaštite na radu).
Smjernice i preporuke stranih propisa, analogno se primjenjuju u nedostatku propisa, u različitim oblastima, pa i tehničkoj regulativi u ovoj oblasti. Tako se primjenjuju odredbe NFP-a propisa, DIN, ISO, smjernice Evropske ekonomiske zajednice i dr. U tom kontekstu pjavljuje se potreba za izradom posebnih elaborata o opremanju o9bjekata znakovima sigurnosti i znakovima ošpćih informacija. Takvi elaborati ne samo da predstavljaju nužnu nadopunu planovima zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, već neophodan sistem informiranja o načinu korištenja prostora u proizvodnim organizacijama i javnim objektima, s ujednačenim grafičkim simbolima.
Klasifikacija vrsta opasnosti
Postoji više poznatih klasifikaicja opasnosti izvedenih iz Medjunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti. Medjutim, još uvijek nije jednoznačno utvrdjena lista vrsta opasnosti. Isto tako postoje dileme oko načina utvrdjivanja opsega opasnosti ili stupnja opasnosti. U prvom slučaju procjena se može izvršiti na bazi konvencije (dogovora ),a u drugom primjenom matematičko- statističkih metoda za analizu ugrožavanja telesnog integriteta radi jedinstvdenog praćenja i analiziranja vrste i opsega opasnosti, kao osnova za analizu opasnosti ugrožavanja telesnog integriteta i primene vizualne neverbalne komunikacije, može poslužiti lista od 12 vrsta opasnosti. To su:
Metodologija analize
S obzirom na predmet interesa i konačan cilj analize opasnosti od ugrožavanja tjelesnog integriteta, kao osnova za izradu elaborata kojim se pretpostavlja uvodjenje sistema vizualne neverbalne komunikacije, potrebno je ukazati n neke polazne osnove. Svaka analiza poslova i zadataka u odredjenoj organizacijskoj i tehnološkoj podjeli rada, i na odredjenom mjestu rada, postupak je kojim se utvrdjuje: što se u tom dijelu procesa izradjuje ili proizvodi, koja se sredstva rada i sirovine koriste (vrste, količine i štetnosti), u kakvim se uvjetima radne okoline (tehnološkim i organizacijskim ) obavlja rad, te koje tjelesne, psihofiziološke i psihičke funkcije, kao i znanja i vještine, dolaze do izražaja tjekom rada i koje su neophodne za sigurno obavljanje poslova i zdadataka. Podaci utvrdjeni analizom mogu poslužiti kao osnova za postizanje raznih praktičnih ciljeva. U našem slučaju takva analizia traba poslužiti za izradu elaborata o opremanju objekata znakovima sigurnosti (znakovima zaštite od požara i zaštite na radu) i znakovima općih informacija. Analiza poslova i zadataka obavlja se raličitim metodama koje se medjusobno upotpunjuju. Nejčešće se koriste slijedeće metode:
U konkertnom slučaju, metodološki pristup za izradu elaborata kombinacija je induktivnog i deduktivnog pristupa ispitivanju dostupnih činjenica, prikupljanja podataka i utvrdjivanja medjusobnih veza. Osnovne metode za prikupljanje relevantih podataka u našem slučaju su:
Studij dokumentacije obuhvaća analizu tehničke dokumentacije koju čine gradjevinski nacrti- tlocrti karakterističnih etaža, situacijki plan, tehnološke sheme, planovi zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, opći akti iz zaštite od požara i zaštiet na radu, studije s procjenom ugroženosti od tehnoloških nesreća, zatim postojeći propisi, smjernice i preporuke.
Neposredno sistematsko opažanje obuhvaća detaljnu analizu, uvid u stvarno stanje (obilazak svakog objekta, prostorije, prostora, postrojenja, uredjaja, opreme itd.).
Usmjereni razgovor (intervju) s neposrednim rukovodiocima, te radnicima koji neposredno rade u nekom prostoru ili na postrojenju, uvijek može dati dodatne informacije do kojih se može doprijeti studijom dokumentacije ili neposrednim opažanjem.
Ove metode rada impliciraju i tehnike rada. Za instrumente rada- pod kojima se podrazumijevaju obrasci za evidentiranje podataka- valja kazati da nema univerzalnog pravila. Ne postoji jedinstveni model. Način evidentiranja podataka je stvar osobne umješnosti onih koji provode analizu. Dakle, možemo govoriti o čistoj opservaciji i deskripciji te općim pravilima koja za njih vrijede.
Analizom se trebaju prikupiti podaci potrebni za postavljanje znakova sigurnosti i znakova općih informacija na sredstvima rada (objektima potrebnim za rad s pripadajućim prostorima, ihnstalacijama i uredjajima, prostorijama i površinama za kretanje osoba na radu, te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama kao što su sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika), i orudjima za rad u najširem smislu ( postrojenja u tehnološkom procesu, strojevi, uredjaji, mehanizirani alati, sredstva za prijenos tereta i sl.), zatim na skelama, površinama sa kojh se obavlja rad i po kojima se kreću osobe na radu izvan objekata, kao i površinama na kojima se obavlja unutarnji transport u tvorničkom krugu. Nadalje, treba prikupiti podatke neophodne za postavljanje znakova zaštite od požara na sredstvima i opremi za dojavu i gašenje požara, te sprečavanje širenja požara: naprave za ručno aktiviranje , zvučni požarni alarm, telefoni za poziv vatrogasne jedinice, izlazi u slučaju požara, protupožarna vrata, aparati za gađenje požara, vatrogasne cijevi, hidranti, požarne ljestve, požarni alat, mjesta priključka za vatrogasna vozila itd. Osim podataka potrebnih za postavljanje znakova sigurnosti na sredstvima rada i vatrogasnoj opremi, neophodno je prikupiti podatke potrebne za izdavanje izričitih zabrana i izričitih obaveza u skladu sa kojima se moraju izvoditi odredjeni postlovi i radne operacije, a posebno u pogledu: zabrane opasnih radnih postuppaka, zaustavljanja, zabrane korištenja nekih sredstava rada ili opreme, obasveznog korištenja osobnih zađtitnih sredstava, obavezne upotrebe zaštitnih naprava, obaveznog zatvaranja protupožarnih vrata, obavezne upotrebe ventilacije, obavezne dezinfekcije, obaveznog smjera kretanja u radnom prostoru it. Na kraju, treba prikupiti i podatke potrebne za postavljanje znakova opasnosti od štetnih utjecara hemijskih i fizikalnih faktora radne okoline, osnosno opasnosti od požara i eksplozija.
Oblikovanje elaborata
Na osnovi provedene analize, opservacije i deskripcije, može se pristupiti izradi elaborata o opremanju objekata ili tehznološkog procesa znakovima sigurnosti i znakovima općih informacija. Pored impersuma, takav elaborat u svom sadržaju treba obuhvatiti:
U prvom poglavlju, u kome se dalje prikaz zakonskih osnova za izradu elaborata i posgtavljanje znakov sigurnosti, terba precizno bnavesti jugoslovenske propise koji su korišteni za izradu elaborata, kao i smjernice i preporuke stranih propisa.
U poglavlju, u kome se daju opće karakteristike znakova sigurnosti, treba istaknuti značenja oblika, boja i grafičkih rješenja, zatim dimenzije znakova i postupak odabira adekvatnih dimenzija s obzirom na udaljenost s kojih se pojedini znak treba identificirati. Nadalje, treba pojasniti način označavanja znakova po vrstama, po redosledu znaka u vrsti, veličini znaka i standardu. Naprimer, znak za zabranjeno pušenje prečnika 10 cm imao bi oznaku 1.1- 100 JUS Z.SO.002. Iz praktičnih razloga u tlocrtima karakterističnih etaža ili na tehnološkim shemama najčešće se sastavlja samo oznaka JUS1.1 (zabranjeno pušenje),a u specifikaciji se daju podaci o formatu ( 10×10, 16×16 ili 25x25cm) i vrsti materiala (PVC nalepnice, PVC plastika 1mm, eloksirani aluminijumski lim i dr.).
U posebnom poglavlju treba detaljnije opisati vrste materiala iz kojih se znakovi mogu izrađivati i kako se mogu postavljati na podloge (lepljenje, bušenje u zid, postavljanje na posebne stubove i sl.). Osim toga, posebnu pažnju treba skrenuti na korištenje tkzv. »svetlećih« boja. To su fosforescentne boje koje omogućavaju da znakovi sigurnosti u takvoj izvedbi- nakon što su osvetljeni prirodnom ili umjetnom svetlošću- u potpunom mraku emitiraju svetlost (svetle) 10-15 minuta. Takva izvedba znakova dolazi u obzir u tamnim i mračnim prostorima. Nadalje, pri postavljanju znakova sigurnosti postoje odredjena pravila. Znakovi sami po sebi ne smeju predstavljati opasnost. Ne smeju se postavljati na pokretne predmete, osim kada je potrebno upozoriti da je neki predmet pokretan ( npr. sredstva za dizanje i prenašanje tereta). Podloga na kojoj se znak postavlja mora biti kontrasne boje. Znakovi se moraju postavljati uvisini očiju i iznad- ovisno o udaljenosti s kojom se znak treba identificirati. Znakovi sigurnosti moraju biti vidljivi i noću. Ne smeju biti osvetljeni monokromatskom ili fluorescentnom svetlošću koja omogućava raspoznavanje boja na znaku itd.
Opis tehničke dokumentacije i opštih akata koji su korišteni u elaboratu moja predstavljati njegov sastavni deo, kako bi se nakon eventualnih korekcija ili prepravke te dokumentacije provele i dopune elaborata.
U pregledu znakova sigurnosti po objektima, prostorijama i prostorima daju se precizne upute o tome u kojem objektu, kojoj prostoriji ili na kojem mestu treba postaviti pojedini znak s njegovim punim oznakama( prema katalogu u prilogu), dimenzijama i vrstom materijala.
U tlocrtima karakterističnih etaža, tehnološkim shemama ili situacijskim nacrtima treba upisati potrebne oznake kako bi se, prema tome i uz opisani pregled obavila montaža (postavljanje znakova).
Na kraju elaborata treba se nalaziti kompletan katalog, radi vizuelne identifikacije.
Zaključne napomene
Čoveka u radnoj okolini ugrožava niz opasnosti. Za zaštitu telesnog integriteta prvenstveno se primenjuju pravila zaštite na radu kojima se te opasnosti uklanjaju ili smanjuju. Posebnim pravilima zaštite na radu predvidjeno je postavljanje znakova upozorenja. To predstavlja osnovu za uspostavljanje posebnog sistema vizualne neverbalne komunikacije. Takav sistem ima zakonske osnove. U praksi postoje iskustva o načinu praktične primene tog sistema. Zadovoljavajuće rezultate pokazuje izrada posebnih elaborata o opremanju objekata znakovima sigurnosti i znakovima općih informacija (znakovi zaštite od požara i znakovi zaštite na radu), čime se uz primenu drugih mera zaštite od požara i zaštite na radu (tehničkih i organizacijskih) može uspostaviti integralni sistem sigurnosti.
Pripremio publicista: prof. Saša Gajić
