Piše: prof. Jovana Vujičić
Predsednik Srpskog narodnog vijeća /SNV/ Milorad Pupovac ocenio je da budućnost Srba danas u Hrvatskoj, kada sve podseća na ratne devedesete, zavisi u prvom redu od jačanja njihove institucionalne, razvojne i identitetske politike.
Domaćin prijema je bio predsjednik SNV-a Milorad Pupovac koji je i zastupnik u hrvatskom Saboru.
Na poziv dr. Milorada Pupovca predsjednika Srpskog Nacionalnog Vijeća i predsjednika Samostalne Srpske Demokratske Stranke u Hrvatskoj, a povodom Božićnog prijema u Zagrebu, predsjednik Saveza Srpske Dijaspore Slovenije kao i članovi kordinacionog tima za formiranje Socijalne Stranke Srba Slovenije su se odazvali ovom velikom i značajnom skupu. Na primanju Srpskoga narodnog vijeća u povodu proslave Božića – i ove je godine mnogo osoba iz javnog života Pored visokih zvanica, predsjednika Republike Hrvatske g. Ivo Josipović, predsjednika Vlade Hrvatske premijer Zoran Milanović, predsjednik hrvatskog sabora Josip Leko, predsjedavajućeg predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Mladen Ivanić, vjerskih vjerodostojnika na prijemu su takođe bili pojedini parlamentarci i ambasadori kao i mnogobrojne uvažene ličnosti Hrvatske i okruženja. Tom prilikom Predsjenik Saveza Srpske Dijaspore Slovenije je uručio čestitku svim građanima Hrvatske koji Božić proslavljaju po Julijanskom kalendaru, napominjući da uzajamna i obostrana pomoć izmedju Srpskog Nacionalnog Vijeća Hrvatske i Saveza Srpske Dijaspore Slovenije mora da se uspostavi i digne na veći nivo za dobrobit svih Srba koji se nalaze u obe ove države. Prvu svečanu božićnu liturgiju predvodio je u zagrebačkom hramu Preobraženja Gospodnjeg mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Vjernicima je poručio kako je čovjek stvoren da bude dobar i da svečanost Božića, tu eksploziju duhovne radosti, dočekaju daleko od dnevne buke i vreve, otvoreni za duhovni glas iz pozadine. ‘Hrist nije došao da vlada, nego da služi i služenje je jedini ispravan način postojanja i afirmacije čovjeka’, kazao je Porfirije. Okupljenima je Božić čestitao i premijer Zoran Milanović, koji je poručio da osobno politiku ne shvaća kao posao, nego kao zvanje i poslanje. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko izrazio je zadovoljstvo što se odnosi većinskog hrvatskog naroda i srpske manjinske zajednice, koji su bili uzdrmani 90-ih, kontinuirano i sustavno poboljšavaju. Na božićnom prijmu tradicionalno su dodijeljene i nagrade SNV-a za humanizam, afirmaciju tolerancije i antifašističkih vrijednosti. Nagrađeni su Jovica Brkić, Oliver Frljić i posthumno Adam Dupalo.
Predsjednik Gajić je iskoristio priliku da sagovornike upozna o situaciji srpske nacionalne zajednice u Slovenije i sugerišući na činjenicu da Slovenija nije priznala srpsku nacionalnu manjinu kao jednu od najbrojnijih zajednica izrazio je nadu da će se to morati dogoditi ukoliko Slovenija želi da postigne veći obim demokratije, jer kako kaže sam Gajić, veći udio naconalnih manjina u parlamentu jedne države je zapravo veći udio same demokratije u jednoj državi. G. David Tepić predsjednik sektora za Republiku Srpsku Saveza Srspke Dijaspore Slovenije i važan član kordinacionog tijela za formiranje Socijalne Stranke Srba Slovenije je takodje čestitao Božić uz tradicionalnu poruku Mir Božiji i Hristos se rodi svim gradjanima Hrvatske koji Božić proslavljaju po Julijanskom kalendaru. Govoreći o formiranju Socijalne Stranke Srba Slovenije, Tepić je istako važnost političke borbe u ostvarivanju prava Srba u Sloveniji, smatrajući da se brojčana moć srpske zajednice mora istaknuti i kao takva demokratski se angažovati za sticanje boljih uslova života srpske zajednice. Ukazujući na činjenicu da su jedini iz Slovenije dobili pozivnicu povodom Božićnog prijema u Zagrebu Tepić napominje da je to potvrda pre svega ozbiljnosti, marljivog rada i odlučnosti koju kordinacioni tim za uspostavljanje stranke uz obostranu pomoć Saveza Srpske Dijaspore Slovenije duže sprovodi. Još jednom je pozvao sve one koji smatraju da mogu pomoći oko formiranja Socijalne Stranke Srba Slovenije da se priključe i doprinesu boljem životu građana Slovenije bez obzira na nacionalnost kao i svjetlijoj budućnosti celokupne Slovenije.
Srpsko narodno vijeće u kraćem sadržaju
Srpsko narodno vijeće je izabrano političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj u stvarima u koje pripadaju pitanja njihovih neotuđivih ljudskih, građanskih i nacionalnih prava, te u pitanjima njihova identiteta, njihove participacije i integracije u hrvatsko društvo.
Srpsko narodno vijeće je osnovano na temelju Erdutskog sporazuma, koji Srbima jamči lokalnu manjinsku samoupravu, te posebno točke 9. “Pisma Vlade Republike Hrvatske o dovršenju mirne reintegracije područja pod prijelaznom upravom” – kao vijeće srpske etničke zajednice u Hrvatskoj, odnosno kao institucija manjinske, etničke samouprave Srba u Hrvatskoj i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Vijeće je osnovano i na temelju višestoljetne tradicije srpske samouprave koja seže u vremena prvih crkveno-narodnih sabora, preko zakonodavnih i političkih akata kojima se regulirao položaj Srba u Hrvatskoj tijekom 18. i 19. stoljeća, do dokumenata Zemaljskog antifašističkog vijeća. Konstituirajuća sjednica Vijeća održana je 19. jula 1997. Godine u Zagrebu na inicijativu Saveza srpskih organizacija i njegovih članica: Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Srpskog demokratskog foruma, Zajednice Srba Rijeke, Zajednice Srba Istre te Zajedničkog vijeća općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Osim inicijatora osnivanja, članovi osnivači bili su i Samostalna demokratska srpska stranka, Baranjski demokratski forum, Udruženje izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, predstavnici dijela crkvenih općina Srpske pravoslavne crkve, saborski zastupnici srpske nacionalnosti i ugledni pojedinci.
Vijeće je utemeljeno na vrijednostima demokracije, civilnog društva, tolerancije, multikulturalnosti i interkulturalnosti, i kao takvo se protivi bilo kojim vrstama etničke, vjerske ili političke isključivosti kojima se ugrožava tolerancija razlika, narušava priznavanje različitih identiteta i njihovo integriranje u cjelinu nacionalne kulture.
